Iz Rastine u Mađarsku 2020. godine

U županijskog sobi 12 još tri dana moguće je pogledati i uputiti eventualnu primedbu na vojvođanski prostorni plan, koji je priredio Pokrajinski zavod za urbanizam iz Novog Sada.

Foto 12605Foto 12487Zašto je Regionalni prostorni plan AP Vojvodine na javnom uvidu za vreme godišnjih odmora, odnosno zašto o istom nije raspravljano u Somboru verovatno nećemo nikad saznati. Ipak, zna se da će čak i somborska lokalna samouprava uputiti nekoliko zahteva za izmenu. Ako to budu samo stvari za koje smo mi čuli, a radi se o drugom prstenu somborske i obilaznicama u naseljenim mestima koje su predviđene lokalnim planom, onda je krajnje vreme da pokupe prnje i završe svoje političke karijere. Sombor je Prostornim planom, ne računajući prirodna bogatstva koja nam ne mogu oduzeti, potcenjen u odnosu na ostale gradove. Mi ćemo ovom prilikom pokušati da prepričamo aktivnosti pre svega u domenu saobraćaj. Kako smo već ranije pisali, Prostorni plan AP Vojvodine svrstava Sombor, kao i sve vojvođanske gradove sem Novog Sada, među nacionalne centre. To nam garantuje status „srca” Zapadno-bačkog okruga, ali ne i neke posebne povlastice. Jedna od stvari koja nam iznenađujuće pripadaju, po tom osnovu, su nacionalna luka i intermodalni terminal. Oba u blizini Štranda. Kakvo je to „čudo” i koliko je verovatno najbolje govori podatak da je izgradnja planirana za posle 2020. godine. Vodni saobraćaj našeg kraja u globalu gledano, ostaje na nivou od pre plana, a po onom što se dalo pročitali u PP AP Vojvodine, sem nekoliko zapanjujuće neverovatnih stvari ništa značajnije neće se menjati u preostale tri saobraćajne mreže. Aerodrom Sombor je zabeležen kao postojeći vojni, ali se planom ne predviđa rekonstrukciju. Iako se o prugama govori mnogo u poslednje vreme prve aktivnosti možemo očekivati, takođe, posle 2020. godine. Vojvođanski Zavod za urbanizam predviđa rekonstrukciju „pruge kucavice” Bečej - Vrbas - Sombor - Sonta - Apatin, kao i obnovu demontiranih pruga Sombor - Stapar - Odžaci, te Sombor - Riđica. Kao turistički železnički krak stručnjaci nude pravac Sonta - Apatin - Sombor - Bački Breg - Baja. Do i preko Bogojeva se očigledno neće putovati, a još očiglednije je da Vojvodinu ne zanima jedina železnička veza severa sa Hrvatskom! Sve se očigledno u Prostornom planu AP Vojvodine prilagođava drumskom saobraćaju, pa bi tako i Sombor mogao da se „ovajdi”. Najkasnije do 2015. godine mora biti izgrađen nedostajući krak gradske obilaznice, a kao prioritet u istom periodu stavljeno rešavanje putnih pravaca iz Sombora kao Mađarskoj i Hravstkoj. U drugom stepenu prioriteta (posle 2015) nalaze se putni pravci Stapar - Mali Stapar - Sivac, Karavukovo - Odžaci - Stapar, te Sombor - Rastina, gde bi trebalo da bude izgrađen prelaz ka Đerđpustoj u Mađarskoj. Riđica i Gara su „smišljeno” izbačeni iz priče?! Do 2020. godine planirano je i renoviranje prelaza Bezdan - Batina.
Nacrt Prostornog plana AP Vojvodine je registrovao da je ZBO treći najlošiji okrug po stanju u privredi. Na prostoru naše četiri opštine je najizraženija starosna tendencija. Gotovo polovina od 260.000 stanovnika pije „lošu” vodu, u Zapadno bačkom okrugu se nalazi najzagađeniji vodotok u Vojvodini (čitaj Evropi), čak 70 odsto kuća na ovoj teritoriji nema fekalnu kanalizaciju. Po stručnjacima iz Zavoda za urbanizam Vojvodine, koji se očigledno slabije konsultovao sa lokalnim kolegama, Sombor i ZBO svoju šansu za razvoj treba da traže u poljoprivredi, malim i srednjim preduzećima, na Dunavu, u zaštićenom rezervatu prirode Gornje Podunavlje, salašima i prekograničnoj saradnji. Prostorni plan nije predvideo da je za razvoj jedne sredine ipak najbitnija lokalna vlast, koja ovom prilikom mora reagovati po nekoliko osnova!
@ Uto, 16.08.2011. 01:38
ap vojvodina bački breg baja gornje podunavlje prostorni plan rastina riđica sela sombor stapar zapadno bački okrug
Prethodna vest Sledeća vest

Komentari

Do i preko Bogojeva se očigledno neće putovati, a još očiglednije je da Vojvodinu ne zanima jedini železnički put ka Hrvatskoj!” - nije baš tačna ova konstatacija, jer postoji železnička veza Vojvodine sa Hrvatskom i to dvokolosečna i veoma prometna a nalazi se u Sremu, pruga Beograd - Zagreb ... Što opet ne znači da bi se veza preko Bogojeva trebala zanemariti ali za to bi trebalo da se zauzmu ljudi iz pre svega Zapadnobačkog a potom i Južno i Severnobačkog okruga ...
dufko
@ Sre, 17.08.2011. 02:52
dufko
sever je ključna reč :) 
savamajstor
@ Sre, 17.08.2011. 11:14
savamajstor
Primedbe na Regionalni prostorni plan AP Vojvodine podneo je i dipl ing Nemanja Živadinović. Tekst prenosimo u celosti: 
Osnovna primedba odnosi se na nepoštovanje nedavno usvojenog plana višeg reda tj. PPRS, koji je usvojen 1.12.2010. U tada aktuelnoj javnoj raspravi nacrta RPPS izborili smo se za: 
Strateške prioritete 
– projekti sa periodom realizacije do 2014 godine: (bitno za region Sombora) 
- rehabilitacija i izgradnja deonice državnog puta I reda Sombor (veza sa Mađarskom i Hrvatskom) – Subotica ( veza Sa Mađarskom) – Senta – Kikinda ( veza sa Rumunijom) 
- rekonstrukcija i izgradnja deonice državnog puta I reda Vrbas-Kula-Sombor-državna granica Bački Breg ( veza Koridora X – Koridor VII) sa vezom na planirani južni autoput kroz Mađarsku. 
- Aktivnosti na putnom pravcu državnog puta I reda Sombor ( veza sa Mađarskom i Hrvatskom) – Bačka Palanka ( M-18) sa dogradnjom veza sa B i H ( M-19) – Valjevo – Požega i dalje veza sa Ivanjicom ( M-21.1 ) 
Prema PPRS Sombor postaje značajno čvorište tri državna puta I reda što mu daje veoma veliki značaj koji je odavno zaslužio s obzirom na geografski položaj, blizinu reke Dunav i najkraćim povezivanjem (skraćenje oko 90 km)Zapadne sa Jugoistočnom Evropom preko ovih prostora. U PPRS nisu obrađeni i planirani granični prelazi, a u Nacrtu RPPAPV jesu tako da je naš region definisan samo sa jednim novim prelazom,a to je Rastina i to na pogrešnom mestu. Potrebno je ispraviti mikrolokacijski granični prelaz Rastina na trasi starog bajskog puta Sombor-Baja. Planirati granične prelaze Riđica-Gara koji je povremeno bio otvaran i koji ovom prostoru daje dugo očekivanu perspektivu, Aleksa Šantić-Kačmar koji je kao putni pravac funkcionisao u daljem istorijskom vremenu, a u tendenciji EU kao prostor bez granica ovaj put bi imao kategoriju državnog puta II reda. Ulaskom u EU ovi granični prelazi neće biti tako tretirani već putevi koji sobraćajno najefikasnije povezuju mikro regije. Državni put I reda Vrbas-Sombor-Bački Breg tretiran je sa obilaznicama sve do Kljajićeva, ali u grafičkom prilogu planirana trasa ide po postojećoj, kroz Kljajićevo, Sombor, Bezdan, Kolut i Bački Breg što je nedopustivo za taj rang puta, te insistiraim da se definiše južna obilaznica oko Kljajićeva, te istočno povezivanje u odnosu na Sombor sa delom trase za Bezdan i potvrđivanje već definisane trase obilaska Bezdana, Koluta i Bačkog Brega sa već delimično eksproprijisanom i deobnim nacrtom definisanom trasom do graničnog prelaza Bački Breg (ova trasa skraćuje postojeću za 8km, a značajno smanjuje vreme putovanja i povećava bezbednost svih naselja koja se obilaze). Veza Sombor-Bezdan-Dunav-Batina-Koridor Vc ne sme da prolazi postojećom trasom kroz Bezdan već južnom obilaznicom u odnosu na Bezdan i direktnim ulaskom na postojeći most na Dunavu i ova trasa je u prethodnom periodu tretirana i definisana u prostorno planskoj dokumentaciji. Koridor VII Sombor-Bačka Palanka definisan je po postojećoj trasi, a neophodno je da se obiđe naselje Stapar sa zapadne strane kao što obilazi i sva naselja u planu. Veza Apatina sa Koridorom VII nije uopšte ucrtana, mada postojeća veza M-18 – Prigrevica funkcioniše, te je istu neophodno adekvatno tretirati, Apatin kao značajan transportni centar i međunarodna luka mora imati efikasne veze sa okolnom transportnom mrežom. Nedostaje južna obilaznica Telečke na državnom putu II reda koja je u fazi projektovanja. Što se tiče železničkog saobraćaja, Sombor je do nedavno bio značajno čvorište sa ulivom pruga iz sedam pravaca. Sada je ovo čvorište zamrlo, ali mora ponovo da dobije na značaju kada se ima u vidu tendencija otvaranja granica i sloboda protoka roba i putnika. Najznačajnija pruga je Subotica-Sombor-Bogojevo-Vinkovci koja je i u PPRS definisana kao magistralna te je potrebno planirati njenu rekonstrukciju i elektrifikaciju. Druga pruga po značaju je Sombor-Vrbas na čijoj tresi se nalaze značajni privredni potencijali Kljajićevo, Sivac, Crvenka, Kula i Vrbas koji generišu velike količine roba, te i nju treba rekonstruisati i elektrificirati. I ostale pruge, naročito Sombor-Apatin treba posebno tretirati obzirom na značaj luke Apatin i intermodalnog terminala Apatin. Ostale pruge su sada van funkcije , ali i njih treba osposobiti i to za međunarodni saobraćaj Sombor-Bezdan-Bački Breg-Baja i Sombor-Gakovo-Stanišić-Riđica-Mađarska, ove pruge su deo eventualne alternative Koridora X za slučaj neželjenih situacija. Nekada u funkciji pruga Sombor-Stapar-Odžaci planirati za ponovno vraćanje u funkciju koja je ujedno i najkraća pružna veza Sombor-Novi Sad za potrebe putničkog, a i teretnog transporta.Neophodno je povezati nacionalnu luku i intermodalni terminal Sombor sa železničkom prugom(i za ovaj zahvat je svojevremeno izrađena projektna dokumentacija). Aerodrom Sombor je PPRS dobio status vojnog aerodroma na kome se može obavljati međunarodni saobraćaj pod određenim uslovima (sa asfaltnom-betonskom PSS). Aerodrom Sombor poseduje kompletnu prostorno plansku dokumentaciju sa urađenim izvođačkim projektima te zahtevamo da se definiše u planu kao Aerodrom za javni saobraćaj. Vodeni saobraćaj je korektno tretiran u nacrtu plana. Međunarodne luke na Dunavu su Apatin i Bogojevo i nacionalna luka u hidrosistemu DTD luka Sombor. U prostoru Dunava i ustave sa prevodnicom uz granični prelaz Bezdan-Mohač postoji idealan prostor za prihvatni punkt za nautički turizam i prihvatni punkt za bicikliste.U neposrednoj blizini se nalazi prirodni rukavac Baračka koji je idealan za marinu i zimovnik te insistiram da se isti ucrta u Plan. Intermodelni i logistični centri su Sombor, Apatin i Bogojevo uz povezivaje sa drumsko-železničkom mrežom. Granični prelazi u regionu Zapadne Bačke nisu dorečeni, te predlažemo plansko definisanje pored postoječih prelaza sa drumskom vezom Bački Breg, Bezdan, Bogojevo, a to su Rastina, Riđica i Aleksa Šantić, te železnički postojeći Bogojevo i planirani Bački Breg i Riđica i recno-dunavski granični prelaz Bezdan-Mohač koji u Nacrtu nije spomenut, verujemo greškom, i planirati rečne vezove Bezdan-Dunav kao pristanište za putnički saobraćaj za mogućnost plasmana turističke ponude našeg regiona za putnike koji se u turističkim turama ovde zaustavljaju zbog pasoško carinskih formalnosti i mogućnosti plasmana ne male turističke ponude. Aerodrom Sombor je takođe planirani granični prelaz te i njega treba uvrstiti u tekst RP APV. 
Podnosilac primedbi 
Nemanja Živadinović, dipl. ing. saob. odgovorni planer lic. br. 100016610

triletrip
@ Čet, 18.08.2011. 00:03
triletrip
Da biste komentarisali vesti, morate biti ulogovani.
Prethodna vest Sledeća vest