Iz Rastine u Mađarsku 2020. godine
U županijskog sobi 12 još tri dana moguće je pogledati i uputiti eventualnu primedbu na vojvođanski prostorni plan, koji je priredio Pokrajinski zavod za urbanizam iz Novog Sada.
Nacrt Prostornog plana AP Vojvodine je registrovao da je ZBO treći najlošiji okrug po stanju u privredi. Na prostoru naše četiri opštine je najizraženija starosna tendencija. Gotovo polovina od 260.000 stanovnika pije „lošu” vodu, u Zapadno bačkom okrugu se nalazi najzagađeniji vodotok u Vojvodini (čitaj Evropi), čak 70 odsto kuća na ovoj teritoriji nema fekalnu kanalizaciju. Po stručnjacima iz Zavoda za urbanizam Vojvodine, koji se očigledno slabije konsultovao sa lokalnim kolegama, Sombor i ZBO svoju šansu za razvoj treba da traže u poljoprivredi, malim i srednjim preduzećima, na Dunavu, u zaštićenom rezervatu prirode Gornje Podunavlje, salašima i prekograničnoj saradnji. Prostorni plan nije predvideo da je za razvoj jedne sredine ipak najbitnija lokalna vlast, koja ovom prilikom mora reagovati po nekoliko osnova!
savamajstor @ Uto, 16.08.2011. 01:38
ap vojvodina
bački breg
baja
gornje podunavlje
prostorni plan
rastina
riđica
sela
sombor
stapar
zapadno bački okrug
| Prethodna vest | Sledeća vest |
Komentari
| „ Do i preko Bogojeva se očigledno neće putovati, a još očiglednije je da Vojvodinu ne zanima jedini železnički put ka Hrvatskoj!” - nije baš tačna ova konstatacija, jer postoji železnička veza Vojvodine sa Hrvatskom i to dvokolosečna i veoma prometna a nalazi se u Sremu, pruga Beograd - Zagreb ... Što opet ne znači da bi se veza preko Bogojeva trebala zanemariti ali za to bi trebalo da se zauzmu ljudi iz pre svega Zapadnobačkog a potom i Južno i Severnobačkog okruga ... |
dufko
@ Sre, 17.08.2011. 02:52 |
| sever je ključna reč :) |
savamajstor
@ Sre, 17.08.2011. 11:14 |
|
Primedbe na Regionalni prostorni plan AP Vojvodine podneo je i dipl ing Nemanja Živadinović. Tekst prenosimo u celosti:
Osnovna primedba odnosi se na nepoštovanje nedavno
usvojenog plana višeg reda tj. PPRS, koji je usvojen 1.12.2010.
U tada aktuelnoj javnoj raspravi nacrta RPPS
izborili smo se za:
Strateške prioritete
– projekti sa periodom
realizacije do 2014 godine: (bitno za region Sombora)
- rehabilitacija i izgradnja deonice državnog puta I reda
Sombor (veza sa Mađarskom i Hrvatskom) – Subotica ( veza Sa Mađarskom) – Senta
– Kikinda ( veza sa Rumunijom)
- rekonstrukcija i izgradnja deonice državnog puta I reda
Vrbas-Kula-Sombor-državna granica Bački Breg ( veza Koridora X – Koridor VII)
sa vezom na planirani južni autoput kroz Mađarsku.
- Aktivnosti na putnom pravcu državnog puta I reda Sombor ( veza sa Mađarskom i Hrvatskom) –
Bačka Palanka ( M-18) sa dogradnjom veza sa B i H ( M-19) – Valjevo – Požega i
dalje veza sa Ivanjicom ( M-21.1 )
Prema PPRS Sombor postaje značajno čvorište tri
državna puta I reda što mu daje veoma veliki značaj koji je odavno zaslužio s
obzirom na geografski položaj, blizinu reke Dunav i najkraćim povezivanjem (skraćenje
oko 90 km)Zapadne sa Jugoistočnom Evropom preko ovih prostora.
U PPRS nisu obrađeni i planirani granični prelazi,
a u Nacrtu RPPAPV jesu tako da je naš region definisan samo sa jednim novim
prelazom,a to je Rastina i to na pogrešnom mestu.
Potrebno je ispraviti mikrolokacijski granični prelaz
Rastina na trasi starog bajskog puta
Sombor-Baja.
Planirati granične prelaze Riđica-Gara koji je
povremeno bio otvaran i koji ovom prostoru daje dugo očekivanu perspektivu,
Aleksa Šantić-Kačmar koji je kao putni pravac funkcionisao u daljem istorijskom
vremenu, a u tendenciji EU kao prostor bez granica ovaj put bi imao kategoriju
državnog puta II reda. Ulaskom u EU ovi granični prelazi neće biti tako
tretirani već putevi koji sobraćajno najefikasnije povezuju mikro regije.
Državni put I reda Vrbas-Sombor-Bački Breg
tretiran je sa obilaznicama sve do Kljajićeva, ali u grafičkom prilogu
planirana trasa ide po postojećoj, kroz Kljajićevo, Sombor, Bezdan, Kolut i Bački
Breg što je nedopustivo za taj rang puta, te insistiraim da se definiše južna
obilaznica oko Kljajićeva, te istočno povezivanje u odnosu na Sombor sa delom
trase za Bezdan i potvrđivanje već definisane trase obilaska Bezdana, Koluta i
Bačkog Brega sa već delimično eksproprijisanom i deobnim nacrtom definisanom
trasom do graničnog prelaza Bački Breg (ova trasa skraćuje postojeću za 8km, a
značajno smanjuje vreme putovanja i povećava bezbednost svih naselja koja se
obilaze).
Veza Sombor-Bezdan-Dunav-Batina-Koridor Vc ne sme
da prolazi postojećom trasom kroz Bezdan već južnom obilaznicom u odnosu na
Bezdan i direktnim ulaskom na postojeći most na Dunavu i ova trasa je u
prethodnom periodu tretirana i definisana u prostorno planskoj dokumentaciji.
Koridor VII Sombor-Bačka Palanka definisan je po
postojećoj trasi, a neophodno je da se obiđe naselje Stapar sa zapadne strane
kao što obilazi i sva naselja u planu.
Veza Apatina sa Koridorom VII nije uopšte ucrtana,
mada postojeća veza M-18 – Prigrevica funkcioniše, te je istu neophodno adekvatno
tretirati, Apatin kao značajan transportni centar i međunarodna luka mora imati
efikasne veze sa okolnom transportnom mrežom.
Nedostaje južna obilaznica Telečke na državnom
putu II reda koja je u fazi projektovanja.
Što se tiče železničkog saobraćaja, Sombor je do
nedavno bio značajno čvorište sa ulivom pruga iz sedam pravaca. Sada je ovo čvorište
zamrlo, ali mora ponovo da dobije na
značaju kada se ima u vidu tendencija otvaranja granica i sloboda protoka roba
i putnika.
Najznačajnija pruga je
Subotica-Sombor-Bogojevo-Vinkovci koja je i u PPRS definisana kao magistralna
te je potrebno planirati njenu rekonstrukciju i elektrifikaciju. Druga pruga po
značaju je Sombor-Vrbas na čijoj tresi se nalaze značajni privredni potencijali
Kljajićevo, Sivac, Crvenka, Kula i Vrbas koji generišu velike količine roba, te
i nju treba rekonstruisati i elektrificirati. I ostale pruge, naročito
Sombor-Apatin treba posebno tretirati obzirom na značaj luke Apatin i
intermodalnog terminala Apatin. Ostale pruge su sada van funkcije , ali i njih
treba osposobiti i to za međunarodni saobraćaj Sombor-Bezdan-Bački Breg-Baja i
Sombor-Gakovo-Stanišić-Riđica-Mađarska, ove pruge su deo eventualne alternative
Koridora X za slučaj neželjenih situacija. Nekada u funkciji pruga Sombor-Stapar-Odžaci
planirati za ponovno vraćanje u funkciju koja je ujedno i najkraća pružna veza
Sombor-Novi Sad za potrebe putničkog, a i teretnog transporta.Neophodno je
povezati nacionalnu luku i intermodalni terminal Sombor sa železničkom prugom(i
za ovaj zahvat je svojevremeno izrađena projektna dokumentacija).
Aerodrom Sombor je PPRS dobio status vojnog
aerodroma na kome se može obavljati međunarodni saobraćaj pod određenim
uslovima (sa asfaltnom-betonskom PSS). Aerodrom Sombor poseduje kompletnu
prostorno plansku dokumentaciju sa urađenim izvođačkim projektima te zahtevamo
da se definiše u planu kao Aerodrom za javni saobraćaj.
Vodeni saobraćaj je korektno tretiran u nacrtu
plana. Međunarodne luke na Dunavu su Apatin i Bogojevo i nacionalna luka u hidrosistemu
DTD luka Sombor.
U prostoru Dunava i ustave sa prevodnicom uz granični prelaz Bezdan-Mohač postoji idealan
prostor za prihvatni punkt za nautički turizam i prihvatni punkt za
bicikliste.U neposrednoj blizini se nalazi prirodni rukavac Baračka koji je
idealan za marinu i zimovnik te insistiram da se isti ucrta u Plan.
Intermodelni i logistični centri su Sombor, Apatin
i Bogojevo uz povezivaje sa drumsko-železničkom mrežom.
Granični prelazi u regionu Zapadne Bačke nisu
dorečeni, te predlažemo plansko definisanje pored postoječih prelaza sa
drumskom vezom Bački Breg, Bezdan,
Bogojevo, a to su Rastina, Riđica i Aleksa Šantić, te železnički postojeći
Bogojevo i planirani Bački Breg i Riđica i recno-dunavski granični prelaz
Bezdan-Mohač koji u Nacrtu nije spomenut, verujemo greškom, i planirati rečne
vezove Bezdan-Dunav kao pristanište za putnički saobraćaj za mogućnost plasmana
turističke ponude našeg regiona za putnike koji se u turističkim turama ovde
zaustavljaju zbog pasoško carinskih formalnosti i mogućnosti plasmana ne male
turističke ponude.
Aerodrom Sombor je takođe planirani granični prelaz
te i njega treba uvrstiti u tekst RP APV.
Podnosilac primedbi
Nemanja
Živadinović, dipl. ing. saob.
odgovorni
planer lic. br. 100016610
|
triletrip
@ Čet, 18.08.2011. 00:03 |
| Prethodna vest | Sledeća vest |
