• Staparski ćilim kao kulturno blago

- Kada smo krenuli sa revitalizacijom Staparskog ćilima u okviru čega je i
nastala Tkačka kolonija, mi smo sebi postavili tri cilja. Jedan od tih
ciljeva bio je da podržimo žene u ruralnim područjima i omogućimo im na
neki način kreativno provođenje vremena i donekle ekonomsku nezavisnost - kazala je gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović prilikom svečanog otvaranja 5. Tkačke kolonije.
U Domu kulture u Staparu u ponedeljak je svečano otvoreno peto izdanje Tkačke kolonije, čiji je cilj očuvanje kulturnog nasleđa Autonomne pokrajine Vojvodine i revitalizacija autentičnih lokalnih brendova, poput staparskog ćilima.


Tkačka kolonija u Staparu, zajedno sa sličnom manifestacijom na Staroj planini, deo su programa koji organizuju Etno mreža i NALED, u saradnji gradovima
Sombor i Pirot, uz podršku ambasade Nemačke koja je ove godine i
pokrovitelj, s ciljem očuvanja kulturnog nasleđa, tradicionalnih
zanatskih znanja i veština, ali i kao deo podrške zapošljavanju žena
koje izrađuju rukotvorine. Otvaranju Tkačke kolonije u Staparu prisustvovao je i ambasador Savezne republike Nemačke Tomas Šib.
- Mi izuzetno cenimo ovaj posao jer znamo koliko truda i vremena treba da
se utroši da bi nastali ovakvi divni predmeti, u ovom slučaju staparski
ćilim. Znamo da se i u Nemačkoj, ali i u Srbiji veoma mali broj ljudi bavi ovim poslom, a uglavnom su to žene kojima je to dodatni prihod.
Obilazeći ovu koloniju moram priznati da sam impresioniran ćilimima nastalim na ovoj koloniji - izjavio je ambasador Tomas Šib.
Svečanom otvaranju Tkačke kolonije u Staparu prisustvovali su i ambasador Kraljevine Belgije Kun Adam, generalni konzul Republike Hrvatske Velimir Pleša, ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, predsednica Etno mreže NALED-a Violeta Jovanović, te predstavnici ambasade Ukrajine i institucija Evropske unije u Beogradu.
triletrip @ Uto, 24.09.2019. 05:20
5. tkačka kolonija
ambasada sr nemačke
ambasador
društvo
grad sombor
kraljevina belgija
kun adam
naled
nemačka
sombor
staparski ćilim
stari zanat
tkanje
tomas šib
• Zanati za nove polaznike

Domaćin ove obuke bilo je Udruženje starih, umetničkih zanata i domaće radinosti Sombor. - Organizovali smo i realizovali šest radionica starih zanata za mlade u prostorijama Udruženja. Edukatori su bili predstavnici preduzetničkih radionica. Oni su kroz interaktivan rad sa polaznicima predstavili svoje zanate (primeri dobre prakse) - naveli su organizatori, napominjući da su svi proizvodi od ekološki, ručno rađeni od prirodnih materijala. Predstavljeni su medo-kolačarski zanat, potom oslikavanje predmeta od drveta, ručno tkanje, izrada sapuna, ručna izrada nakita – modisterije, kao i rad sa glinom u kalupima. Mladi su realizovati praktičan rad, a proizvode su dobili na poklon.
Održane su radionice starih zanata namenjene mladima.


Zahvaljujući saradnji sa Nacionalnom službom za zapošljvanje filijala Sombor mladi učesnici su se upoznali sa programima za zapošljavanje i pokretanje preduzetništva, kao i mogućnostima obuka i stručnog usavršavanja.
savamajstor @ Čet, 07.12.2017. 04:08
izrada nakita
izrada sapuna
medo kolačar
mladi
nacionalna služba za zapošljavanje filijala sombor
oslikavanje predmeta
privreda
sombor
stari zanati
tkanje
udruženje starih i umetničkih zanata i domaće radinosti
• Najbolje rukotvorine iz Sombora
Jubilarna peta izložba je realizovana u organizaciji Etno mreže u saradnji sa Narodnom skupštinom gde je i održana izložba. Učestvovalo je više od 80 autora iz tridesetak opština u Srbiji, sa preko 150 podnetih eksponata. Stručni žiri je doneo odluku o odabiru eksponata koji se prikazuju na izložbi, kao i odluku o nagrađenim autorima u kategorijama tradicionalnih tehnika: pustovanje, tkanje, vez, zlatovez i necanje, heklanje, keramika. Među učesnicima završne svečanosti našle su se i četiri žene sa teritorije Sombora. Prikazana su tri rada Slavice Vasović u tehnikama veza i tkanje klečane tehnike za koja je osvojila dve prve nagrade. Tkanicama klečanom tehnikom predstavila se Ana Ilić Panjković članica „Udruženja starih i umetničkih zanata i domaće radinosti Sombor”, odnosno članice udruženja „Staparska ruža”, Ljiljana Boškov i Verica Mijatović iz Stapara. Somborske predstavnice su u društvu gradskog većnika za kulturu Nemanje Sarača, prisustvovale otvaranju izložbe.
Somborka Slavica Vasović je ovogodišnja dvostruka pobednica na žiriranoj manifestaciji „Sto žena – sto minijatura” koja predstavlja visoke standarde u tehnikama za izradu rukotvorina sa ciljem aktivnog čuvanja tradicionalnog nasleđa Srbije.

Inače, najuspešnija učesnica manifestacije „Sto žena - sto minijatura” je prva znanja o tkanju klečanom tehnikom stekla u okviru projekt obuke starih zanata finansiranog od strane Grada Sombora. Mentor ovog programa bila je Ana Ilić Panjković preduzetnica ZUR Rustikana. Slavica Vasović je uključena u javni rad od strane Etno mreže. Takođe, prošlogodišnja je pobednica na tkačkoj koloniji u Staparu. Aktivna je članica KUD Ravangrad, pevačke grupe Varošanke i sekcije „Zlatne niti”.
savamajstor @ Sre, 17.05.2017. 03:28
ana ilić panjković
društvo
etno mreža
kud ravangrad
ljiljana boškov
narodna skupština
slavica vasović
sombor
staparska ruža
sto žena - sto minijatura
tkanje
udruženje starih i umetničkih zanata i domaće radinosti
varošanke
verica mijatović
zlatne niti
• Podsticaji za stare zanate (1)
Ukupan iznos državnih subvencija je 1,3 miliona dinara, a kako je navedeno u konkursu, izabranim projektima biće opredeljeno 60, 100 ili 200 hiljada dinara. Pravo na pojedinačne subvencije imaju privredna društva, zadruge i preduzetnici, koji nose sertifikat „otvorene šake” i bave se tkanjem, ćilimarstvom, vezom, opančarstvom, filigranstvom, ikonopisom ili terzijskim zanatom. - Subvencije su namenjene za razvoj tradicionalnih zanata i to za unapređenje procesa proizvodnje na način koji ne urgrožava tradicionalnu tehnologiju karakterističnu za stari zanat, unapređenje proizvoda i/ili ambalaže proizvoda starog zanata, odnosno plaćanje zakupnine za prodajno-proizvodne prostore - piše u pozivu.
Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija raspisalo je poziv za dodelu subvencija za razvoj tradicionalnih zanata.

Projekat može da traje maksimalno devet meseci, računajući od dana
završetka Konkursa, odnosno do 24. jula 2017. godine. Javni poziv i konkursna prijava dostupni su na sajtu Ministarstva turizma, trgovine i telekomunikacija.
savamajstor @ Pon, 10.10.2016. 03:06
ćilimarstvo
filigrantstvo
ikonopis
konkurs
ministarstvo trgovine turizma i telekomunikacija
opančarstvo
privreda
sombor
stari zanati
subvencije
terzijski zanat
tkanje
tradicionalni zanati
vez
• Princ Čarls poželeo staparski ćilim (4)

Predsednica udruženja Etno mreža i izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović, koja je s predstavnicima ambasade Australije bila domaćin prinčevskom paru na izložbi, kaže da su gosti iz Britanije prilikom obilaska štandova ocenili da ovako kvalitetne proizvode od pustovane vune kakve ima Etno mreža gotovo nigde nisu videli. Takođe, posebno su se interesovali za rukotvorine u tehnici tkanja poput staparskog i pirotskog ćilima, kao i za pletene knjaževačke dvopređne čarape.
Tradicionalne rukotvorine iz Srbije i žene koje čuvaju stare tehnike impresionirale su princa Čarlsa i vojvotkinju Kamilu, a britanski prestolonaslednik tokom posete izložbi u Novom Sadu zatražio je da odmah kupi staparski ćilim - prenela je pres služba Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED).


- Princ je želeo da kupi ćilim i bio je iznenađen što ni u Beogradu nema etno galerije gde mogu da se kupe rukotvorine i tradicionalni proizvodi sa geografskom oznakom i imenom porekla što bi stvorilo izvor prihoda za brojne porodice i nezaposlene žene iz svih krajeva Srbije – istakla je Violeta Jovanović.
Staparski ćilim je, uz pirotski, najpoznatiji autohtoni srpski ćilim. Nastao je u domaćoj radinosti u selu Stapar u Bačkoj, na severozapadu Vojvodine, u 18. veku. Staparski ćilimi su obično tkani u paru, na specifičnom širokom horizontalnom razboju. „Zlatno doba“ staparskog ćilimarstva bile su poslednje decenije 19. i prva polovina 20. veka, sa preovlađujućim cvetnim motivima. Danas je tkanje ćilima u Staparu gotovo izumrlo.
triletrip @ Pet, 18.03.2016. 02:27
društvo
etno mreža
folklor
istorija
naled
novi sad
princ čarls
razboj
rukotvorine
sela
sombor
stapar
staparski ćilim
stari zanat
tkanje
violeta jovanović