Sport Kultura Društvo Obrazovanje Privreda Poljoprivreda Sela
• Ribolovački dom dobio amura čuvara (1)

Udruženje ribolovaca Amur iz Kljajićeva na poklon je dobilo statuu ribe po kojoj udruženje i nosi ime. Statua je delo Gorana Šujice.

Foto 8739- Ovim putem se zahvaljujemo našem sugrađaninu koji je poklonom upotpunio ambijentalnu celinu ispred Ribolovačkog doma na Velikom bačkom kanalu - rekao je za SOinfo.org Petar Ivanović, predsednik Udruženja ribolovaca Amur iz Kljajićeva. - Na osnovu odobrenja Voda Vojvodine zakupili smo deo kanala kod Radojević salaša, koji je inače najbliža „voda” Kljajićevu. Izgradnju Doma smo završili 2005. godine i do danas smo ga pretvorili u pravi izletnički raj, udaljen svega pet kilometara od sela. Dom u svakom momentu može da primi stotinja posetilaca, a kada se tome doda da ispod, ne tako davno napravljene nadstrašnice, može da smesti još najmanje toliko ljudi, u mogućnosti smo da u svakom momentu Domu primimo gotovo 150 ljudi, odnosno sve naše članove - ispričao je predsednik Amura, podsećajući da je u saradnji sa upravljačem vojvođanski voda uz Ribolovački dom postavljeno nekoliko klupa, a da su ribolovci sami izgradili stazu od Kljajićeva do Malog Stapara. - Uz Dom smo izbušili bunar, dubok 46 metara i na taj način obezbedili pitku vodu, izuzetnog kvaliteta i mekoće - napomenuo je Petar Ivanović.
Ribolovački klub Amur jedan je od najaktivnijih u Somboru i okolini. Tokom godine na prostoru oko Doma članovi Amura organizuju najmanje četiri tradicionalne manifestacije. Prva nedelja aprila rezervisana je za Terpan kup, Majski plovak je na programu tokom prvomajskih praznika i na njemu učestvuju pioniri i ribolovci sa posebnim potrebama. Preostale dve priredbe smeštene su u jesenji deo sezone. Početkom oktobra na programu je Varaličarenje, a u novembru čuvena Štukijada.
savamajstor @ Čet, 26.01.2012. 10:57
bunar goran šujica kljajićevo majski plovak mali stapar petar ivanović salaši radojević sela sombor štukijada terpan kup udruženje ribolovaca amur varaličarenje vode vojvodine
• Hodočasnici dolaze i peške (2)

Vodica u Doroslovu najposećenije je hodočasničko mesto u Bačkoj. Tradicija je stara više od dva veka, ali se pretpostavlja da su vernici to mesto obilazili i pre turskih osvajanja.

Mala Gospojina je dan kada Vodicu (Szentkút) u Doroslovu poseti šest puta više ljudi nego što selo ima stanovnika. Hodočasnici iz cele Evrope 7. i 8. septembra proslavljaju rođendan Device Marije, ali dolaze u Doroslovo u nadi da će tu pronaći lek za svoje bolesti. Naime, veruje se da je voda iz bunara lekovita. Prema legendi, krajem 18. veka, tačnije 1792. godine, bogojevačkom slepom mladiću Janošu Zablockom se u snu ukazala Devica Marija i uputila ga da ode u Doroslovo i na svetom bunaru opere oči. Poslušao je glas iz sna i sledećeg dana je sa majkom otpešačio do Vodice, tri puta oprao oči, pomolio se - i progledao. Od tada pa do danas taj doroslovački bunar važi za sveto mesto i svake godine početkom septembra privlači preko deset hiljada hodočasnika. U nadi da će tu pronaći izlečenje ljudi dolaze iz Mađarske, Hrvatske, Nemačke, Poljske, Češke, Slovačke... Mnogi u Doroslovo stižu peške, pešačeći često i preko 200 kilometara. Pisma i priznanja osoba koje su se svojih boljki rešili u Doroslovu zapisuju se i čuvaju u knjigama u seoskoj crkvi Sveti Imre. Zadnje izlečenje zvanično je zabeleženo u crkvenim knjigama početkom devedesetih, kada se pismom javio jedan čovek iz Sarajeva, koji je ustvrdio da mu je pomogla baš voda iz doroslovačkog svetog bunara. Prva kapela je na ovom mestu sagrađena 1796. godine: podigao ju je kraljevski šumar Ferenc Tordi, u znak zahvalnosti za izlečenje. Nova, drvena kapela poput prve, sagrađena je 1810. godine, ali je četrdesetak godina kasnije izgorela zbog mnogo sveća, a u pepeo su otišle i stotine štaka, koje su isceljeni ljudi tu ostavili. Na mestu te kapele danas je kip Device Marije, a nova je podignuta u blizini puta, ovoga puta od kamena i stoji do danas. Juče i danas okolina Vodice na izlazu iz sela prema Srpskom Miletiću vrvela je od hodočasnika. Od juče uveče, pa do kasno u noć danas neprestano traju molitve, pali se hiljade sveća i toči se voda sa svetog bunara. Mise se služe na nemačkom, mađarskom, rusinskom, slovačkom i hrvatskom jeziku, a uglavnom ih vode crkveni velikodostojnici, ponekad i biskupi. Vodicu u Doroslovu vernici posećuju tokom čitave godine, odnosno u periodu od uskršnjeg ponedeljka do prve nedelje posle Male Gospojine.
triletrip @ Sre, 08.09.2010. 20:20
bogojevo bunar crkve devica marija doroslovo hodočašće religija sela sombor sveta vodica szentkút turizam verski turizam zablocki janoš