Politika > 29. novembar - Dan republike

Foto 13351 Saopštenje Komunističke partije - Gradski komitet Sombor
Drugarice i drugovi!!
Danas je „29. novembar“ – Dan republike! Na današnji  dan pre, 68 odnosno 66 godina stvorena je republika JUGOSLAVIJA.
Ideja o ujedinjenju potekla je iz naroda, a prvo zvanično saopštenje ove želje dato je davne 1856. godine  od strane Hrvatske akademije nauka u Zagrebu.
Po završetku I svetskog rata Srbija je izašla kao pobednica i 01. decembra 1918. stvorena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a u oktobru 1929. godine, država menja naziv u Kraljevinu Jugoslavije, na čelu sa dinastijom Karađorđević. Po državnom uređenju bila je parlamentarna monarhija a po društveno-ekonomskom uređenju bila je kapitalistička država.
Hitler je okupirao Evropu. Fašizam je pokazao sve strahote koje su zadesile porobljene zemlje. Početkom 1941. godine napadnuta je i Jugoslavija. Kralj beži iz zemlje i ostavlja narod na milost i  nemilost fašističkom  okupatoru. Komunistička partija poziva i organizuje narod na opšti  ustanak protiv fašističkog okupatora i njihovih kolaboranata-domaćih izdajnika. Zemlja je podeljena po okupacionim zonama, narod ne organizovan, obezglavljen, veliki deo interniran u logore.
U takvom ambijentu  je AVNOJ (Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije) kao najviše zakonodavno telo, 29. novembra 1943. godine na svom II zasedanju, doneo odluku o formiranju nove države JUGOSLAVIJE. Tada je odlučeno da će država biti narodna republika, i da će njen konstitutivni deo činiti pet naroda: Srbi, Hrvati, Slovenci, Crnogorci i Makedonci. Zabranio se kralju povratak u zemlju i drugu Titu je dodeljen čin Maršala Jugoslavije.
Po završetku II svetskog rata, 29. novembra 1945. u Beogradu je održana Narodna skupština Jugoslavije te je i doneta odluka o proglašenju Federativne narodne republike Jugoslavije. Država je imala federativno uređenje i bila je narodna republika, vlast je pripadala narodu, konstitutivni deo federacije činile su šest republika: Srbija, Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija. Po društveno-ekonomskom uređenju bila je socijalistička, zato je imovina bila državna, društvena i ograničeno privatna. Upravljanje je bilo centralizovano. Glavni zadatak obnove je bila agrarna reforma. Početkom 1950. godine donet je Osnovni zakon o predaji preduzeća na upravljanje radnicima, čuvena izreka “fabrike radnicima“. Od toga  momenta oblik upravljanja sredstvima za proizvodnju je bilo samoupravljanje. Otvarano je i radilo na stotine velikih preduzeća-giganata, na desetine hiljada srednjih preduzeća, na stotine hiljada malih preduzeća. Bili smo zemlja radnika, seljaka i poštene inteligencije gde su milioni radnika imali svoja radna mesta. Imali smo jaku  vojsku i policiju, besplatno školstvo, zdravstvo, razvijen saobraćaj, slobodu kretanja na sve strane sveta, crveni pasoš je bio najrespektabilnija putna isprava na svetu. Odlazili smo masovno na letnji i zimski godišnji odmor, imali smo jeftina društvena odmarališta, putovali smo bez viza u Evropu i  vraćali se u domovinu kada smo mi hteli. Radili smo dnevo 8 sati, 8 sati se rekreirali i 8 sati spavali. Imali smo sobodne vikende za nedeljne odmore. Bili smo poštovani i slobodni. Bili smo lideri nesvrstanog pokreta takozvanog „trečeg svetskog bloka „ na čelu sa Josipom Brozom Titom.
Da li smo sve to zaboravili? Gde smo sada? Gde idemo? Šta nam je budućnost?
Srušena je Jugoslavija, u toku je rušenje Srbije! Nalazimo se u vremenu dovršene pljačke društvene i državne imovine stečene višedecenijskim radom miliona radnih ljudi. U prvoj fazi razbijanja Jugoslavije i kasnije Srbije  uništena je državna i društvena svojina, a onda izvršena privatizacija, sredstva za proizvodnju otišla su u ruke nove oligarhije. Uništena je krupna industrija i poljoprivedni kombinati koji su u bezcenje prodati strancima, razbijena je radnička klasa i stvaralačka inteligencija i eliminisana snaga zaposlenih. Patriotizam je reč koja je izbrisana iz našeg rečnika. Međunarodni položaj Srbije je ponižavajući zahvaljujući podaničkim potezima vlasti. Kolonizacija zemlje izaziva sve češće proteste časnih i patriotskih slojeva društava.
„Drugovi, pred nama su odlučujući dani. Napred do konačne pobede! Iduću konferenciju moramo održati u slobodnoj zemlji oslobođene i od tuđina i od kapitalista“ – Tito, Zagreb, oktobar 1940.
mifi
@ Sre, 30.11.2011. 12:57
mifi
Odgovor na temu