Softver > Sve primamljiviji-operativni sistem Linux
|
U našoj zemlji operativni sistem Linux zauzima veoma ozbiljnu poziciju. Uglavnom se koristi kao server i kao takav već sada se nalazi na mnogo mesta. To su Internet provajderi, Internet kafei, razne firme čak i one kojima računari nisu osnovna delatnost. U početku Linux je bio korišćen od strane entuzijasta. Bio je razvijen za Intelove 368 procesore a danas podržava mnoštvo arhitektura, koristi se u aplikacijama u opsegu od stonih do super kompjutera. Nastao je kao akademski projekat Linusa Torvaldsa, početkom 90-tih, dok je studirao informatiku na iniverzitetu u Helsinkiju. Linus je stvorio prvu verziju Linux-a, koja u samom početku i nije bila baš od neke koristi. Potom je odlučio da učini stvar koja je definitivno ostavila trag na dosadašnju istoriju Linux sistema. Kompletan svoj rad objavio je javno na Internetu, odakle su se direktno priključivali inžinjeri i programeri iz celog sveta. To se i dogodilo, i zato (kažu stručnjaci), Linux predstavlja nejperspektivniji operativni sistem današnjice. GNU/Linux koriste svi profili korisnika. Baza je pristupačna svim profilima. Od “najobičnijih” kućnih korisnika, studenata, poslovnih ljudi, pa sve do profesionalaca kao što su programeri, i sistemski administratori. Dušan Nedeljković, inžinjer, veliki pobornik slobodnog sofvtera Linux, autor nekoliko GPL projekata, predavač i član “Ubuntu LoCo” zvaničnog tima za Srbiju – podelio sa čitaocima Linka, šta sve nudi i gde se koristi operativni sistem Linux. -Najbitnije je razumeti da je GNU/Linux operativni sistem slobodan, a uz to besplatan. Slobodan softver porazumeva i ispunjava slobodu rada na računarau, to podrazumeva korišćenje softvera u bilo koje vreme. Isto tako, dostupan je i izvorni kod za analiziranje i izmene. Imate slobodu da delite slobodan softver u neograničenim količinama, bez ograničenja. Pored toga vredno je pomenuti da se se operativni sistem GNU/Linux koristi u velikom broju vladinih organizacija ozbiljnih preduzeća u celom svetu. U Srbiji je napravljena verzija “srpskog Linux-a” više detalja očekuje Vas na Internet adresi www.cp6linux.org Između ostalog, cp6Linux je distribucija, čiji se razvoj obavlja na Elektrotehničkom Univerziteta u Beogradu. Distribucija ima cilj da, desktop i poslovnim korisnicima omogući korišćenje slobodnog softvera na srpskom jeziku i da bude prilagođena radu korisnicima u Srbiji. Cp6Linux bazira se na distribuciji Ubuntu, sadrži lične pakete, uključuje i obavljenu lokalizaciju glavnih paketa poput KDE, GNOME, Firefox, Thunderbird, OpenOffice.org... Ova distrubucija biće dostupna u varijantama za kućnu upotrebu, upotrebu po školama i fakultetima i u varijanti za kancelarijsku upotrebu. Lokalizacija će biti dostupna na ćirilici i latinici. Biće kompatibilna sa paketima matične distribucije “Ubuntu”, kako se ne bi stalo na put samostalnom dodatnom podešavanju sistema korisničkim potrebama, odnosno korišćenju dodatnih programa koji neće biti uključeni u samu distribuciju cp6Linux, rekao je Nedeljković. Linux “surf” Vaš operativni sistem Linux možete koristiti u svim sferama rada na računaru. Od podrazumevane multimedialne primene tu su filmovi, muzika, rezanje CD/DVD medija, do office upotrebe koristeći alternative kao što su Open Office (zamena za Word), Excel, Powerpoint, Outlook, itd. Postoje svi mogući internet programi “za surfovanje”, email, instant mesindžeri, razmenu torrent fajlova, razni chat programi. Takođe postoje u u ponudi su svi alati za profesionalce, bilo da je to za obradu zvuka, 3D grafike, programiranje, sistemsku administraciju, umrežavanje ili web dizajn. Powered by Linux Nije teško instalirati Linux na računar. Sve više verzija ima lične “live” distribucije, koje se pokreću sa CD uređaja i to bez instalacije i to bez instalacije i bez “dizanja” podataka. Uz verziju Linuxa dobijaju se i programi koji će prosečnom korisniku biti od značaja. Retko kada se dogodi da je potrebna doinstalacija nekog programa. Naravno, ko je spreman da prihvati nešto novo Linux će ga svakako prijatno iznenaditi. Obični dnevni kompjuterski zadaci teku glatko, toliko da se možete zapitati kako ste do sada mogli trpetu “buku” oko hard diska, čekanje... Ukoliko se odlučite na Linux, trebalo bi malo eksperimentisati i isprobati nekoliko verzija. Naravno da je potrebna i opreznost. Nije svaka verzija “raspoložena” da se instalira tako lako. Obavezna rezervna kopija podataka, svakako će sačuvati vaše živce! Jedan od “gorućih” problema Linux-a bila je i reputacija postojećih UNIX operativnih sistema (UNIX predstavlja skup standarda koje jedan operativni sistem mora da zadovolji). Međutim, svako ko je želeo mogao je da doda deo softvera koji mu nedostaje. Linux distribucije danas sadrže softverske pakete za svaku namenu koji korisniku omogućavaju maksimalno udoban rad. Vrlo bitno za operativni sistem Linux je i podrška od strane velikih računarskih kompanija. Kompanije tipa Dell, SCO, IBM i druge, danas nude mnoštvo proizvoda baš sa podrškom za Linux. Iznenađujuće je i to, koliki je procenat servera na Internetu koji su oynačeni sa Powered by Linux. Pogledajte, kada stignete. Časopis za medije LINK, 2009. Maja Radu |
maka
@ Čet, 17.12.2009. 23:34 |
u bre Majo shto si svestrana u svom novinarskom delovanju... pa ti pokrivash sve oblasti od kvantne fizike do ritmichke gimnastike
|
SoulFly
@ Pet, 18.12.2009. 12:16 |
|
Hvala, na lepom komentaru. Srecni Ti praznici! poruka menjana pre 2 godine |
maka
@ Pet, 18.12.2009. 12:48 |
| hm... sve to lepo zvuči, računar bez virusa i tako to, ali Linux ne podržava mnoge programe, npr AutoCad, arhicad, 3ds max, za obradu 3d grafike... probala sam da instaliram sa drugaricom jos letos... |
megi
@ Pet, 18.12.2009. 16:49 |
|
Uglavnom postoje alternative za vecinu programa... mada postoje nacini i da se instaliraju windows programi na linux, mada nije poenta to raditi, bar ja nisam pristalica toga... npr: http://www.linuxalt.com/ poruka menjana pre 2 godine |
Deximat
@ Uto, 09.03.2010. 01:52 |
| Pohvala za clanak, lepo je videti tako nesto u nasim sverama, samo jedna kritika, dobronamerna, Linus je razvio Kernel Linux, a ne operativni sistem linux, kernel je podskup skupa operativni sistem, dok bi bilo pravilno reci da je Linux kernel, a GNU/Linux je operativni sistem, jer u vreme kada je Linus napravio svoj kernel - Linux, jedna organizacija pod nazivom GNU, je bas zavrsavala sve potrebne komponente slobodnog operativnog sistema, osim sto im je falio kernel, i onda su se preko nekih mailing lista skontali i udruzili, tako da ipak GNU zasluzuje da stoji u imenu ovog mocnog operativnog sistema, jer ipak oni su zasnovali taj sistem, a Linus je samo uskocio sa Kernelom... |
Deximat
@ Uto, 09.03.2010. 02:01 |
